Zadetki iskanja
Matija Kastelec in Gregor Vorenc: Slovensko-latinski slovar
Vorenc
blizu prisl., F11, accolere, blisu prebivati; accumbere, pozhivati, doli lèzhi ter pozhivati, bliẛu ſtati, ali leshati; adjacere, poleg, ali bliẛu leṡhati, tik leṡhati, raven leshati; adsitus, -a, -um, perſajen, bliẛu perſajen, bliẛi poſajen; adstituere, bliẛu poſtaviti; adventare, bliẛu priti, ſe perbliṡhati; allabor, allabi, ſem paſti, ſem perderſéti, bliṡu pertezhi, perléſti; alluo, -ere, oblivati, bliṡu tezhi; cominus, et comminus, od bliṡu, is bliṡhnîga; ferè, fermè, ṡkorai, bliṡu; fermè, ferè, ṡkorai, bliṡu; prim. bliže
Vorenc
branba ž, resistere, ṡupar ſtati, ſe vpirati, ſe v'branbo poſtaviti, ſe nevaditi, ſe braniti, pruti ſtati; prim. bramba
Vorenc
braniti se nedov., F7, â frigore ſe defendit, on ſe ẛupar mraẛa brani; cavere, ſe varovati, merkati, braniti, ſe ṡderṡhati; contutari, ſe ohraniti, ſe braniti; referire, ſe braniti, inu okuli ſebe raniti, inu biti, ṡupèt naṡai vdariti; reniti, ſe braniti, ṡuparſtati, ſe vpirati; resistere, ṡupar ſtati, ſe vpirati, ſe v'branbo poſtaviti, ſe nevaditi, ſe braniti; tergiversator, kateri ſe brani ali krati, k'eni ali drugi rizhei
Vorenc
cviblati nedov., F15, addubitare, enu malu zviblati, ſhe zviblati; addubitatus, -a, -um, eden, nad katerim ſe zvibla; ambigo, -ere, zviblati; confluctari, zviblati, v'zviblanîu biti; contari, zviblati, vpraſhati, yṡkati; dubitare, zviblati; dubitatus, -a, -um, ṡa kar ſe zvibla; haesitare, zviblati, jezati, od ſtraha molzhè ſtati; nutare, zviblati, en zhas ene, en zhas druge vole biti: kimati; subdubitare, enu malu zviblati; suspicari, meiniti, zviblati, kei kai ṡkarbéti, ſumniti; titubare, ſhlekedrati, omotihati, ſe ſpotikati, omahovati, zviblati; vacillare, ſe ſpotikovati, zviblati; venire in dubium, zviblati
Vorenc
čakati nedov., F11, adagia sunt: Imamo vſako vro v'vedan na ṡkuſhnîave ſtrézhi inu zhakati; dardanarius, -ÿ, en uhernik, prekupez, perderṡhaviz, kateri s'ṡhitam, ali s'drugimi rizhmy na draginîo zhaka; expectare, zhakati, pozhakati, pojenîati; hortabundus, -a, -um, kateri opominanîa zhaka; insidere itinera, na céſti ṡaſeſti, zhakati, ſtreizhi; insidiari, insidias struere, buſſio poſtaviti, na eniga ſtreizhi, Hyp.426. ṡhpegati, s'hudo manungo zhakati; operiri, zhakati, pozhakati; opperiri, zhakati, kadar ſe kai enimu poſſodi; praestolari, zhakati, okuli ſtati; subseſsor, -oris, en raṡboinik, kateri na céſtah zhaka, en ṡhpègar; sustinere, zhakati, pretarpéti, preſtati, preneſti, gori derṡhati, plantati
Vorenc
daleč prisl., F11, abstare, od dalezh ſtati; allucinor, tudi s'fliſsom gledati, od dalezh viditi; cominus, et eminus, od bliẛi, inu od dalezh; diſsitus, -a, -um, v'dalnih kraih, kar od naṡ dalezh leṡhy; eminus, od dalezh, ali od daile; eo usque, noter do tam, taku dalezh, noter do letu; longinquus, -a, -um, dalezhn, ali dalezh; patescere, ſe reṡproſtraniti, ṡazheti od dalezh ṡnan biti; perlongè, dalezh od leti; perlonginquus, -a, -um, ſylnu dalezhen, cilú od dalezh; prostare, od dalezh ſtati; prim. deleč
Vorenc
dostati dov., F3, persistere, do konza oblaſti ſtanovitin ſtati, vſeṡkuṡi v'enim obſtati, doſtati; perstare, obſtati, ali doſtati; praesto, -are, vezh velati, doſtati, doperneſti, dati, nuzati, vſtrézhi
Vorenc
drug prid., F281, aliò versum, v'en drugi krai; alius, en drugi; alter, drugi; apploro, -are, per enim drugim ſe jokati, s'enim drugim ſe jokati; collimitari, eden per druṡim meinyk iméti, mejáṡh biti; contiguae domus, hiſhe ſe ena druge tiṡzhè, tikajo; convector, voṡnyk s'drugimi; excellere, viſhe biti kakòr en drugi; frustillatim, od eniga koṡza do druṡiga; guttatim, po kapelzi, od ene kaple do druge; lamina, -ae, kufraſt, ali s'druṡiga metala pleh; non extat alius, nei obeniga druṡiga; obrogare legem, eno poſtavo ṡuper ti drugi gori poſtaviti, eno drugo poſtavo ſturiti; peraequè, cilú glih, enu kakòr tú drugu; plus caeteris, mimu veliku druṡih; praeeſse, zhes druge biti, zhes druge obláſt iméti: naprei ſtati; refutatio, ṡaverṡhenîe govorjenîa eniga, eniga druṡiga iṡkaṡanîe, de nei reis tega drugiga govorjenîe; tharso, -nis, en nêrgaviz zhes druṡih ludy djanîe; unus, et alter, eden, inu tá drugi
Vorenc
greti se nedov., F2, appricari, na ſonzi biti, ſtati, ſe greiti; calescere, gorku, toplu perhajati, ſe greiti
Vorenc
gvišen prid., F23, armelausia, enu gviſhnu oblazhilu; axioma, poglaviti navúk, enu gmain, inu vekſhi deil gorivṡètu govorjenîe, ali gviſhnu rezhenîe; certus, -a, -um, gviſhin, gotou; clima, -tis, lufft, en velik preſtor, ali en gviſhen deil Neba; effata templa, Cerque s'enimi gviſhnimi inu ſuſebnimi beſſédami ṡhegnane; febres statae, marṡlize, katere ob enim gviſnim zhaſſi ali vri pridejo; hyn, ena gviſhna mèra. Ezech:14; indubitabilis, -le, nezviblajozh, gviſhen; indubitatus, -a, -um, gviſhen, nezviblajozhi de bi timu takú ne bilú; manifestarius, -a, -um, ena gviſhna, inu ozhitna reizh, katera ſe ne more ṡkriti; moratorius, -a, -um, ṡaṡhihranîe plazhila v'enim gviſhnim zhaſſu eniga perpuṡzheniga odlaṡhka; pax explorata, en gviſhen, inu ṡaṡhihran myr; pectora certa, gviſhen inu obſtojezh; perfidelis, cilú ṡveiſt, inu gviſhen; perspicuus, -a, -um, ozhitin, inu gviſhin; ratus, -a, -um, poterjen, gotou, gviſhin, [poznejši pripis:] fermato, approvato, confermato, constante; repromiſsio, gviſhna obluba, obluba na poroṡhtvu; sacoma, -matis, ena gviſhna mèra, ali vaga; scachia, -ae, gviſhna ygra, ṡhkak; sincecerus, -a, -um, zhiſt, rèdlih, gviſhin, pravizhniga ſerzá; stati reditus, gviſhni perhodki; status, -a, -um, ſtánovit, gviſhin, poſtavlen de ne pade
Vorenc
jecati nedov., F4, attypus, en jezlaviz, keklaviz, kateri jeza, inu teṡhku govory; balutio, kateri jeza; haesitare, zviblati, jezati, od ſtraha molzhè ſtati; lingva haesitare, jezati
Vorenc
leči1 dov. in nedov., F11, accubare, k'misi ſeſti, k'enimu lèzhi; accumbere, pozhivati, doli lèzhi ter pozhivati, bliẛu ſtati, ali leshati; castramentare, lezhi s'voisko, oblezhi; cubitum ire, lezh poiti; decubare, leṡhati, doli lèzhi; decumbere, doli lezhi, bolán leṡhati; discubare, doli lèzhi; procumbere, ſe perpogniti, doli lezhi, ali ſe doli nagniti; recumbere, liezhi, ali per miṡi ſedeti, ſloniti; resupinare, vṡnák lèzhi, ali leṡhati, ṡupèt vṡnák lèzhi
Vorenc
molče prisl., F2, haesitare, zviblati, jezati, od ſtraha molzhè ſtati; tacitè, na tihim, molzhè, ṡkrivnu
Vorenc
nadstojati nedov., praeeſse, naprei ſtati, zhes eno reizh poſtavlen biti, nadſtojati, zhes druge biti, zhes druge obláſt iméti: naprei ſtati
Vorenc
napoti prisl., restitare, vſeṡkuṡi napooti poſtaviti, ali tihu ſtati, pogoſtu, doſtikrat na pootu ṡaſtavati, ṡaſtajati, inu oſtajati; prim. pot
Vorenc
natura ž, F25, antipathia, ẛupernoſt nature; exfornicari, ṡunaj ſvoje nature lotrovati; factitius, -a, -um, s'rokami ſturjen, inu nikar po naturi; genium defraudare, ſvoji naturi, ali ṡhelam ṡupar ſtati; nativus, -a, -um, kar je od nature, ali po naturi; natura, ſhega, ṡhtata, natura; prodigiose, zhes naturo
Vorenc
navaditi se dov., F3, consuefacere, consuescere, ſe navaditi; insuescere, ſe navaditi; resistere, ṡupar ſtati, ſe vpirati, ſe v'branbo poſtaviti, ſe nevaditi, ſe braniti, pruti ſtati
Vorenc
nemaren prid., F18, deses, -dis, desidiosus, nemaren, lén, tragliu, gingau; desidere, ſe ṡaſediti, inu nemaren biti; incuriosus, -a, -um, nemaren, ṡanikern; indiligens, nefliſſik, nemaren; lachanizare, nemaren, inu lein biti; lentus, -a, -um, kaſſán, nemaren, mekák; murcidus, -a, -um, en tempe nemaren, trempaſt, kaſſán, nebaſt; negligens, vtragliu, lein, nemaren, nefliſſen; ociari, vel otiari, nemarin biti; otiari, nemaren pres déla ſtati; otiosus, -a, -um, nemaren, nedéloven, leṡhák, poſtoplaviz; piger, -ra, -rum, vtragliu, lein, nemarin, nedélovin; pigrari, pigritari, lein, namarin, inu vtragliu biti per déllu; pigrescere, pigritare, nemarin, ali lein perhajati; remiſsus, -a, -um, odpuṡzhen, reṡvajen, nemarin, ṡanikern, tragliu, odvien, doli puṡzhen; signis, -gne, nemaren, lein, vtragliu; socors, -dis, nemarin, lein, nepametin; torpidus, -a, -um, obterpnên, nemarin, cilú lein, inu tragliu
Vorenc
obstanoviti dov., F3, obfirmare, obſtanoviti, ſe ṡupar poſtaviti, ṡupar ſtati, v'suparṡzhini leṡhati, ṡupar darṡhati, trúz ſtáti; solidare, ſtanoviti, obſtanoviti, terdnu ſturiti; stabilire, obſtanoviti
Vorenc
obstati dov., F15, consistere, obſtati; fateri, ſpoṡnati, obſtati; gradum sistere, obſtati, ſe vſtaviti, s'myrom ſtati; immorari, ſe permuditi, ali na enim meiſti obſtati; morari, ſe pomuditi, ſtanovati, obſtati; perseverare, obſtati, do konza oſtati, ſtanoviten obſtati; persistere, do konza obſtati, ſtanovitin ſtati, vſeskusi v'enim obſtati, doſtati; perstare, obſtati, ali doſtati; subsistere, poſtati, obſtati; substo, substare, obſtati, ſtanovit obſtati; superstare, gori vſtati, ali obſtati; syrtes, nevarna meiſta na murju: ſo plitva peiṡzhena meiſta, na katerih barka obſtoji, de ne more niti naprei, niti naṡai; prim. neobstati
- « Prejšnja
- 1
- 2
- 3
- Naslednja »
Število zadetkov: 54
Dostopnost